biti premoćno najbolji u nečemu
Rastura u matematici
Oznaka društveni odnosi
referendum
Imate još dva dana da potpišete za refač o autsorsingu.
poprilično učvršćeni snopovi vlasi na masnoj kosi
Gle koje rezance ima! Što ne opere tu kosu?!
cura
daj snimi ribu…imam za nju kita
rođendan
Sutra imam ročkas.
rođendan
Jel te pozvala na rođoš?
frajer bez kose
Rudlavi, kaj te nekaj nije?
Pri grupnom izlasku, običaj da svaku novu rundu pića plati druga osoba iz društva. Obično završava pijanstvom.
Sinoć smo se zarundali.
Seljačina. Implicitno seljačina-musliman, Bosanac. Izraz dolazi od turske riječi şaban koja znači “seljak, zemljoradnik.” Pridjev “šabanski” u posprdnom kontekstu označava manire ili (ne)kulturna svojstva stereotipne seljačine iz Bosne.
zeleni TAS-ov Golf II iz 1984. stoji na semaforu, zavijen u oblake dizelskog dima, mašina prducka i štuca a prohrđani auspuh klepeće ko konzerva, dasa drži lakat na prozoru dok iz auta arlauče Mahir Bureković. Prolaznici susprežu smijeh. “Majketi jes’ vidio ti onog šabana?”
važna osoba u nekoj hijerarhiji (posao i sl.)
Njemu ti je stari bio neka šarža tamo pa ga je uvijek izvlačio.
1. pregaziti nešto/nekoga
2. upilati / umoriti nekoga
1. satra mi je mačku jučer autom/ 2. ajme juče me satrala svojim glupostima
Izraz čije značenje određuje kontekstualna podloga osobe koja ju koristi u govoru. Ako je vaš sugovornik iz grada i naziva vas seljakom; ruga vam se, ali ako vas osoba koja de facto živi na selu nazove seljakom, ona vam zapravo potajno izražava gestu prihvaćanja i daje vam velik kompliment.
Kontekst A: otišo si do trgovine u potkošulji? Majketi koji si ti seljak. Kontekst B: oho, vidim da si pokosio travu, iznio smeće i nacjepo drva. Što da kažem – pravi si seljak.
kavica ili zadnje piće koje domaćin nudi ljudima kad želi da polako krenu doma
Jel ovo sikteruša? Moramo ići?
igrati biljar
Jučer smo šiljili dva sata.
1. mala gramofonska ploča za 45 okretaja; 2. djevojka koja nije u vezi
1. Vidjela sam torbicu napravljenu od singlica. 2. Ona je singlica već godinu dana.
nemoguće, neizvedivo, nevjerojatno, netočno, izražavanje neslaganja i neodobravanja
Šipak malo!
nitko važan, netko tko se slučajno nađe na nekom događanju ili skupu ljudi, a nitko ga ne poznaje niti on ikoga zna, na primjer muž od daleke rođakinje na vjenčanju
Na svadbi sam se osjećao kao sirote pizde brat – nikoga nisam znao!
biti bolji od koga, imati više uspjeha
On me šije u matematici, sve skuži čim profa veli.
pljuska
Ak smjesta ne prestaneš, odvalil bum ti šljagu.
ne mariti
ma ko te šljivi budalo
1. osjećati simpatije prema komu; 2. uživati u čemu
1. On njega uopće ne šmeka, tak da bolje da ne sjede skupa. 2. Uzmeš čoksu i fino šmekaš kockicu po kockicu.
Biti sam vani ili jednostavno biti sam.
Kaj soliraš tam u kutu? Dođi sjest s nama.
oprosti
Zaboravila sam te jučer nazvati – sorkač!
Oprosti
Sorkač djede, neću više.
1. svinjarija, neslana šala; 2. podvala
1. Napravio je neku spačku učiteljici pa je dobio ukor. 2. Kolega mu je složil spačku na poslu pa je dobil otkaz.
imati vezu pri zapošljavanju ili upisu u školu
Imaš kakvu špagu na Ekonomskom faksu?
spajanje praznika, blagdana, radnih i neradnih dana
Kam ideš za spajalicu?
1. vrhunac omamljenosti drogom – pere ga špica
2. prestižno okupljalište u središtu Zagreba. Generacija 50 + pamti da je to Trg bana Jelačića i početak Ilice, za mlađe je to Bogovićeva ulica i Cvjetni trg.
3. baletna cipelica
4. doba najveće prometne gužve u gradu, jutarnja špica
1. Pere ga špica. 2. Vidimo se u subotu na špici. 3. Isadora Duncan odbacila je špice i plesala bosa. 4. Moramo izbjeći popodnevnu špicu.
Govor određene društvene skupine (npr. kvartovska, lokalna, ulična i sl.)
Četiri lika pričaju svoje priče, a sve je predstavljeno kao tipična kvartovska spika.